Đorđe Janković

ŽIVA RIZNICA

Ishodi započetih istraživanja Miholjske Prevlake, ne samo da su opravdali uložena sredstva, već su potpuno zadovoljili i sva očekivanja, pa i najsmjelija. Zato sada možemo krenuti u nova istraživanja. Predloženim projektom bilo je namjeravano otkivanje sjevernog zida Manastira, ali je ustanovljeno da njega nema pa se time tu obim istraživanja smanjuje. S druge strane, otkriće neočekivano dobro očuvanih antičkih mozaika, nameće potrebu da se u cjelini otkrije građevina u kojoj se nalaze. Znači, poslije svake sezone istraživanja, treba podrazumijevati prilagođavanje planova.

U toku ove godine, predviđa se završavanje iskopavanja jugozapadnog dijela manastira oko sadašnjeg konaka, odnosno između konaka, ruševine crkve i puta, sa ciljem da se otkriju obujmni zid oko manastira, moguće zgrade i da se dođe do dvorišta sa zapadne strane ruševine crkve i nivoa groblja iz petnaestog stoljeća. Na taj način, biće omogućena prvo konzervacija starih zidova konaka, a zatim i projektovanje njihove prezentacije ili obnove, i u svakom slučaju podizanje obujmnog zida i stavljanje u upotrebu sadašnjih zgrada do nekog mogućeg budućeg rješenja. Na taj način, Manastir i arheološko nalazište biće sa zapadne i južne strane zaštićeni.

Planira se otkopavanje cijele prostorije sa mozaikom, skidanje ostataka gornjeg, mlađeg sloja i otkrivanje donjeg sloja mozaika. Nadam se da će tada, uz još neka dopunska iskopavanja, biti sasvim jasno da li je riječ o rimskoj vili ili kupatilu odnosno lječilištu, kao i da li je tu potom bila smještena bazilika kasnoantičkog doba. I treće, nastaviće se probna iskopavanja i na samoj Miholjskoj Prevlaci i u neposrednom susjedstvu. Obaviće se probna iskopavanja na Kaštiju, da bi se ustanovilo iz kog je vremena, i na biskupiji, da bi se vidjelo da nije tamo bilo neko staro groblje, s obzirom da nema geofizičkih indicija o postojanju zgrade na tom mjestu. Sondiraće se građevina Sveti Spas ispred mosta ka Prevlaci. Nastaviće se probna iskopavanja na ostrvu Sveti Marko (odnosno o. arhangela Gavrila), za koje vjerujem da krije mnogo važne spomenike iz antičkog i vizantijskog doba, zatim iz doba dukljanskih vladara, a svakako ima i građevina iz poznog srednjeg vijeka. Treba se nadati, ukoliko se nađe manastir posvećen Svetom arhangelu Gavrilu, da se, možda, otkrije i grob nekog dukljanskog vladara.

Istraživanja samog Manastira, shvaćenog u užem smislu, dakle prostora oko crkve Svete Trojice i ruševina prvobitne crkve, biće završena relativno brzo, do 2001. godine. Istraživanja groblja zapadno i sjeverno od ruševina crkve mogu se završiti do 1999. godine, a da se 2000. godine može istražiti sav prostor između ruševina stare crkve i crkve Svete Trojice, sa nekadašnjim grobljem i istočnim obujmnim zidom. Uporedo će se raditi na ostalim objektima na Prevlaci. Nadam se da će u isto vrijeme biti završeno otkrivanje zgrade sa mozaicima, zapravo onih njenih djelova koji su u ravnici pored mora (njeni djelovi su pod savremenim bungalovima). Takođe, imaćemo pouzdane podatke o svim arheološkim objektima na ostatku Prevlake, na Brdima, ostrvu Svetog arhangela Gavrila, kao i početne podatke s kopna u okolini.

Biće u potpunosti otkriven plan Manastira, osim onih dijelova koji su potpuno uništeni, kao i ruševine svih starih manastirskih građevina. Na osnovu toga, moći će da se uradi sljedeće: da se sprovede konzervacija ili restauracija prvobitnih manastirskih zgrada, kako onih iz trinaestog i četrnaestog stoljeća, tako i onih iz starijih faza, da se sprovede restauracija drugih građevina iz šesnaestog-devetnaestog stoljeća ili starijih, kao što su djelovi konaka Ekaterine Vlastelinović, Kaštio, Sveti Spas, Dančulovina. Biće omogućeno podizanje savremenih zgrada potrebnih Manastiru, ali na takav način da se one prilagode i uklope u antičke i srednjovjekovne građevine, i podizanje zida oko Manastira, da bi se svetinja sačuvala od skrnavljenja.

Dobiće se značajni naučni rezultati o samoj Miholjskoj Prevlaci, Boki Kotorskoj i prošlosti Duklje i Zete. Provjeriće se predanja, a pisani izvori biće dopunjeni i pravilno protumačeni. Idući hronološkim redom, na početku je epoha rimskih osvajanja i panonskog ilirskog ustanka, kojoj pripada građevina sa mozaicima. Dakle, riječ je o dobu poznog helenizma ili ranog Rimskog carstva, o kojem se na tlu bivše Jugoslavije malo zna. Zatim, tuje doba kasne antike, o kojem su znanja još vrlo maglovita, jer se ne zna ni ko ni kada je rušio na ovim prostorima, da li su to bili Huni ili Goti, i da li su Goti gospodarili provincijom Prevalis u ranom šestom stoljeću. Podrazumijeva se prvorazredni značaj utvrđivanja vremena i načina doseljavanja Slovena, osobina njihove kulture i plemenske pripadnosti. Posebno je dragocjeno rasvjetljavanje epohe osmog i devetog stoljeća, kada je u Crnogorskom primorju, kako izgleda, bila u punom usponu vizantijska kultura, oslonjena na simbiozu starosjedilaca i doseljenika, koja je preko brojnih manastira, među kojima je manastir Svetog arhangela Mihaila mogao da ima vrlo značajno mjesto, zračila duboko u unutrašnjost slovenskog svijeta, kako se misli, sve do Rusije. Na kraju, to je neobično važna uloga nemanjićkog manastira, najuglednijeg episkopskog sjedišta među srpskim episkopijama koje je uspostavio Sveti Sava. Ne smije se zanemariti ni privredni značaj ovog manastira i njegove metohije u srednjem vijeku, odnosno područja Boke Kotorske, koji se ogleda i u rasprostiranju prepoznatljive grnčarije ukrašene na tradicionalan vizantijski način takozvanom zgrafoto tehnikom. Postoje ozbiljni razlozi da se vjeruje, kako su u metohiji Manastira bile značajne grnčarske radionice, koje su snabdijevale široka područja u unutrašnjosti zemlje stonim posuđem, sve do manastira Mileševe, Gackog, a možda i same Studenice. Tu su se svakako proizvodila i mnoga druga dragocjena dobra maslinovo ulje, morski plodovi...

Svakako, ovih naučnih rezultata neće biti ukoliko ne budu objavljeni na stručan način. Zato odmah treba razmotriti izradu naučne serije, u kojoj bi se publikovali rezultati istraživanja i tako učinili dostupnim našoj i stranoj naučnoj javnosti.

Prikupiće se značajna i obimna građa za riznicu. Ona se mora sastojati od lapidarijuma, arheološke zbirke i zbirke crkvenih predmeta šesnaestog-devetnaestog stoljeća, kao što su crkvene knjige, sasude, odežde i slično, što se danas više ne koristi i izloženo je propadanju. Već sada je izvjesno da će u prvoj fazi, dakle za građu koja će se prikupiti u narednih četiri-pet godina, biti potrebno oko dvjesta pedeset kvadratnih metara izložbenog prostora, a uz njih još oko dvjesta za ostale potrebe - depo, radionice, dokumentaciju, itd. Da bi riznica bila živa, mora da ima sposobne saradnike, i to na prvom mjestu arheologa i dokumentatora.

Iz ova tri navedena ishoda istraživanja Miholjske Prevlake, proizilaze još dva, drugih dimenzija, a to je buduća djelatnost s Prevlake u sferi obrazovanja i u sferi turističke privrede. Na prvom mjestu, sam manastir će djelovati na obnovi duhovnosti i samosvijesti nekadašnje Zete i obnavljanju stare tradicije. Zatim, može se pokrenuti arheološka škola, kao jezgro arheoloških aktivnosti za Boku Kotorsku. Ta svojevrsna ljetnja škola arheologije u početku će biti namijenjena našim studentima i stručnjacima, ali u budućnosti, može privući zainteresovane iz drugih zemalja, koji bi sami finansirali svoje učešće. Ovdje se sustiču uslovi za stvaranje ljetnje škole arhitekture Pomorja, koja bi se stvarala oko očuvanja osobenosti i tradicionalnih vrijednosti arhitekture u Pomorju i obnovi starih i napuštenih zdanja i naselja u izvornom izgledu.

Dvor u Tivtu, Kaštio, vlastelinska imanja poznata pod imenima Sveti Spas i Dančulovina, kao i napuštena stara naselja u susjedstvu, mogu postati, uz odgovarajuću brigu, ekskluzivna naselja i muzejski prostori sa različitim zbirkama, gdje bi se čuvale i prikazivale najbolje tradicije Pomorja, sad ozbiljno ugrožene. Ostrvo Svetog Marka, umjesto beznačajne plaže, takođe može postati mjesto gdje će se mnogi naraštaji učiti istoriji Duklje i Zete. To može biti velika učionica na otvorenom, gdje će se djeca i omladina upoznavati sa istorijom, sa počecima naše državnosti i duhovnosti, sa temeljima našeg bitisanja.

Mjesto hodočašća

Miholjska Prevlaka može postati mjesto hodočašća svetinjama i posjete turista arheološkim i kulturno-istorijskim vrijednostima iz zemlje i svijeta. Miholjska Prevlaka može biti ostrvo kulturnih događaja, gdje će se ponovo okupljati cijela Boka Kotorska. Tu je na prvom mjestu Manastir koji će zbog svetinja kojima raspolaže biti cilj hodočašća, i postati prvi među manastirima Crne Gore, između ostalog i zbog toga što je položaja mnogo pristupačnijeg posjetiocima, nego drugi manastiri. Zatim, tu će biti riznica, odnosno muzej, koja će prikazivati srednjovjekovnu prošlost Pomorja, cijele Boke Kotorske, razvoj njene osobene duhovne i materijalne kulture, te će biti jedinstvena ustanova, jer takvi muzeji postoje samo u velikim gradovima kao što su Atina, Solun i Split. Građevina sa mozaikom biće turistička atrakcija jednaka onoj građevini sa mozaikom iz Risna, samo što je ovdje mozaik izgleda znatno stariji. Tek će otkrivanje cijele građevine ukazati i na sve mogućnosti njene revitalizacije i eksploatacije.

(Iz knjige "Prevlaka Svetog Arhangela Mihaila - Humak srpske duhovnosti", izdanje Srpska sveštena carska lavra Svetog arhangela Mihaila - Prevlaka, Tivat, III dopunjeno izdanje, 2000.)